Kontrola leta: desetletje edine radijske oddaje v srbščini pri nas
https://www.rtvslo.si/kultura/kontrola-leta-desetletje-edine-radijske-oddaje-v-srbscini-pri-nas/626131
We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.
The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ...
Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.
Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.
Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.
Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.
Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.
https://www.rtvslo.si/kultura/kontrola-leta-desetletje-edine-radijske-oddaje-v-srbscini-pri-nas/626131
Ob deseti obletnici Kontrole leta na Radiu Študent, edine oddaje v srbskem jeziku v Sloveniji, vas vabimo na tribuno Manjšine in mediji, pogostitev in DJ …
Projekt obravnava problem spolne stereotipizacije in ponuja strip, ilustracijo, humor, kritični pogled, refleksijo in ustvarjalno debato, kot orodja za dekonstruiranje spolnih stereotipov v javnem diskurzu.
U bolnici upoznajemo 53-godišnjeg pacijenta Aleksandra. Otvoreno u kameru govori kako su mu otkrili velike ugruške na plućima i da mu sada liječnici ne daju iz kreveta na respiratornom odjelu. Prije ovoga, kaže, nije imao nikakvih zdravstvenih problema. Unatoč svemu što je prošao i dugom oporavku koji ga čeka, uz smiješak, kaže kako se svejedno neće cijepiti. Piše: Ivor Fuka
Odluke koje je donosila bivša vlast bile su, kao što se dokazalo, loše. O odgovornosti nove vlasti najbolje govori to njeni predstavnici ne haju ni za preporuke koje sami donose. Građani, po običaju, ispaštaju. Piše: Andrea Jelić
Razlog za to možda je euforija zbog turizma – sposobnost samih Grka da uživaju u odmoru, kao i pozitivan uticaj na nacionalnu ekonomiju – da je opšta javnost bila spremna da tolerira dnevne slučajeve u proseku između 2.000 i 3.000 tokom leta, i da je dvocifreni broj dnevno umrlih u septembru bio iznad 40, a eksperti su to opisali kao “autobus pun ljudi koji svakodnevno pada sa litice”. Piše: Georgia Naku
Entuzijazam u prvim mesecima ove godine u vezi s masovnom vakcinacijom u Srbiji bio je takav da je Srbija u martu bila čak prva među evropskim državama po broju onih koji su dobili drugu dozu na milion stanovnika. Osam meseci kasnije, vakcinisano je ispod polovine ukupnog stanovništva, a Srbija se ponovo dočepala prvog mesta u Evropi ali i četvrtog mesta u svetu! – ovaj put, nažalost, po broju novozaraženih kovidom 19 na milion stanovnika. Piše: Denis Kolundžija
Sa tek 48% vakcinisanog stanovništva, nedopustivim greškama stručne grupe za Covid-19 i masovnim antivakcinaškim protestima, očigledno je da je u Sloveniji kampanja za vakcinisanje bila izrazito neuspešna. Umesto da pridobije što više ljudi, vlada je svojim neveštim i nestručnim komuniciranjem i nekredibilnim komunikatorima koji su odavno izgubili svako poverenje kod građana, stalnim korupcijskim aferama, neprestanom represijom, uvođenjem političkih a ne zdravstvenih mera i autoritarnim načinom vladanja, kontinuirano gubila i poverenje i kandidate za vakcinu. Piše: Biljana Žikić
Na početku pandemije procenjivali smo da će ona najverovatno trajati dve godine. Jedna godina i sedam meseci potom, danas pitam sebe da li će to biti slučaj sa Makedonijom. Piše: Haris Babačić
Iako je jun izgledao kao trenutak kada je Albanija iza sebe ostavila najgore, sa stopama infekcija koje su opale na jednocifrene brojeve, do kraja jula (nakon što je rekordni broj posetilaca ušao u Albaniju, nadmašujući brojeve pre pandemije), plima se okrenula. U avgustu, broj dnevnih slučajeva dostigao je nešto manje od 1.000. Piše: Barbara Halla