{"id":8782,"date":"2021-10-01T12:29:44","date_gmt":"2021-10-01T12:29:44","guid":{"rendered":"https:\/\/dkis.si\/?p=8782"},"modified":"2023-05-18T11:56:34","modified_gmt":"2023-05-18T11:56:34","slug":"panika-bez-vakcina-a-kad-su-stigle-ima-ih-za-bacanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dkis.si\/sr\/panika-bez-vakcina-a-kad-su-stigle-ima-ih-za-bacanje\/","title":{"rendered":"Panika bez vakcina, a kad su stigle ima ih ‘za bacanje’"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mladen Obrenovi\u0107<\/strong><\/p>\n


\nUz prili\u010dno nepovjerenje i sna\u017ean utjecaj protivnika cijepljenja, ali i \u010dinjenicu da je Bosna i Hercegovina prili\u010dno kasnila s masovnom imunizacijom i u odnosu na susjedstvo, i u odnosu na svijet, postotak cijepljenih gra\u0111ana iznimno je nizak. Posljednji podaci ukazuju kako potpuno cijepljeno nije ni 12 posto odraslog stanovni\u0161tva, dakle niti svaki osmi stanovnik.<\/strong><\/p>\n

Kad vakcina u Bosni i Hercegovini nije bilo, a brojke oboljelih i preminulih bile na najvi\u0161oj razini, s pravom nezadovoljni gra\u0111ani prozivali su vlasti jer nisu sposobne dogovoriti se i pru\u017eiti im za\u0161titu u borbi protiv COVID-a 19. Potom su vakcine, ispo\u010detka kao donacije a kasnije i kroz COVAX i EU4HEALTH mehanizam te direktne nabavke, po\u010dele pristizati. Omogu\u0107ena je vakcinacija prvo najstarijem i najugro\u017eenijem dijelu populacije, a kako se dobna granica spu\u0161tala interes je polako nestajao bez obzira \u0161to je omogu\u0107eno cijepljenje svima \u2013 bez poziva ili najave. Danas vakcina ima i previ\u0161e, doslovno i za bacanje<\/em> jer \u0107e u narednih mjesec i pol dana, ako ne budu iskori\u0161tene, velike koli\u010dine morati biti uni\u0161tene.<\/p>\n

Dok se epidemiolo\u0161ka situacija iz dana u dan pogor\u0161ava, a brojke oboljelih (prema\u0161ile su \u010detveroznamenkaste iznose na dnevnoj bazi) i preminulih (odavno su dvoznamenkaste) svakodnevno rastu, ispred punktova za vakcinaciju dolaze neobi\u010dne slike. Ako se najavi dolazak Pfizer vakcina, kojih je prili\u010dno malo u ponudi, stvore se velike gu\u017eve i duga\u010dki redovi. Za druge vakcine, a na raspolaganju su AstraZeneca i Sinopharm, nema gotovo nikakvog interesa. Posebno se izbjegava prva, \u010demu je pridonijela negativna kampanja i pregr\u0161t dezinformacija u vrijeme po\u010detka primjene te vakcine drugdje u svijetu, pa u strahu od nuspojava i komplikacija ljudi odbijaju AstraZenecu. Svi poku\u0161aji odgovornih<\/a> da ih razuvjere pokazali su se neuspje\u0161nim.<\/p>\n

Uz prili\u010dno nepovjerenje i sna\u017ean utjecaj protivnika cijepljenja, ali i \u010dinjenicu da je Bosna i Hercegovina prili\u010dno kasnila s masovnom imunizacijom i u odnosu na susjedstvo, i u odnosu na svijet, postotak cijepljenih gra\u0111ana iznimno je nizak. Posljednji podaci ukazuju kako potpuno cijepljeno nije ni 12 posto odraslog stanovni\u0161tva, dakle niti svaki osmi stanovnik.<\/p>\n

Nepoverenje u sistem<\/strong><\/p>\n

Obja\u0161njavaju\u0107i za\u0161to ljudi izbjegavaju cijepljenje, sociolog Slavo Kuki\u0107<\/a> navodi kako postoje globalni faktori kao \u0161to su: jaka antivakserska zajednica, sumnja da je sve proizvod interesa krupnog kapitala i potrebe za \u0161to ve\u0107im profitom, ali i lokalni faktori koji va\u017ee u Bosni i Hercegovini: nepovjerenje u jedan dominantan svjetski sistem vrijednosti, nepovjerenje prema ljudima, politi\u010dkim partijama, institucijama\u2026<\/p>\n

\u201eTo je nepovjerenje proizvod onoga \u0161to je prosje\u010dan \u010dovjek u Bosni i Hercegovini pro\u017eivljavao u proteklih 30 godina, vrijeme u kojem je stalno manipuliran, pa postoji dio svijesti o tome kako je subjekt stalne manipulacije, nacionalnih ili kapitalisti\u010dkih interesa, svjetskih zavjera\u2026 Taj dio nepovjerenja preljeva se i na odbijanje da bude instrument jednog svjetskog eksperimenta\u201c, smatra Kuki\u0107.<\/p>\n

S druge strane, prema podacima Worldometersa<\/a>, Bosna i Hercegovina je do 15. septembra imala 10.099 preminulih od posljedica COVID-a 19 te je s 3.101 preminulih na milijun stanovnika na tre\u0107em mjestu u svijetu (ispred su samo Peru i Ma\u0111arska, a odmah iza nje Sjeverna Makedonija i Crna Gora).<\/p>\n

\"\"Izvor: balkans.aljazeera.net<\/p>\n

Ekonomija va\u017enija od zdravlja ljudi<\/strong><\/p>\n

Dok surova korona statistika stavlja Bosnu i Hercegovinu u sam neslavni svjetski vrh, predstavnicima vlasti o\u010dito je va\u017enija neka druga statistika \u2013 ona ekonomska. Uglavnom se vlasti hvale rastom proizvodnje i samog BDP-a<\/a>, \u010dak govore o najboljim ekonomskim rezultatima u historiji<\/em>, a kriti\u010dari ih upozoravaju da ovogodi\u0161nje podatke ne uspore\u0111uju s pro\u0161logodi\u0161njim kad je zbog korona virusa sve stalo<\/em>. No, zaboravlja se pri tome porast gotovo svih cijena, pogotovo hrane, koji ne prati i porast primanja radnog aktivnog stanovni\u0161tva i umirovljenika. Uz konstataciju da raste sve osim plata i penzija<\/em>, Radio Slobodna Europa<\/a> nedavno je objavila podatke po kojima prosje\u010dna pla\u0107a u entitetu Republika Srpska iznosi 521 euro (prosje\u010dna mirovina iznosi 207 eura), a za potro\u0161a\u010dku ko\u0161aricu treba izdvojiti 984 eura, dok u entitetu Federacija BiH zaposleni prosje\u010dno primaju 510 eura (mirovina u prosjeku iznosi 218 eura), dok im za potro\u0161nju treba 1.057 eura mjese\u010dno.<\/p>\n

Komentiraju\u0107i porast cijena hrane na primjeru poskupljenja ulja, premijer Federacije BiH Fadil Novali\u0107, politi\u010dar otprije poznat po nespretnim izjavama, objasnio je da 37 posto vi\u0161a cijena zna\u010di da \u0107e gra\u0111ani kupiti 37 posto manje te namirnice. Povukao je paralelu sa 40 posto jeftinijim krumpirom, ali i jeftinijim gorivom.<\/p>\n

\u201eAko kupujete ulje, kupit \u0107ete ga 37 posto manje. Kupit \u0107ete manje litara. Umjesto 100, kupit \u0107ete 63. Ako kupujete gorivo, dobit \u0107ete ga 10 posto vi\u0161e\u201c, izra\u010dunao je Novali\u0107<\/a>.<\/p>\n

I ranije je Novali\u0107, kad gra\u0111anima do zabave bilo nije, izazivao pa\u017enju javnosti, pogotovo u kontekstu koronakrize. Prvo je, dok su vakcine stizale samo iz donacija, a gra\u0111ani pohrlili u Srbiju na cijepljenje (u potrazi za Pfizerom odlaze i danas), rekao: \u201eda smo htjeli glumiti dr\u017eavu mi bismo vakcinu nabavili u decembru\u201c. Iako je u rano prolje\u0107e tra\u017eio pomo\u0107, jer nije imao ideju kako nabaviti vakcinu, kasnije se pravdao kako u Bosni i Hercegovini \u201enisu potr\u010dali prvi\u201c za vakcinama jer nije \u017eelio da gra\u0111ani budu \u201epokusni kuni\u0107i\u201c. Kad je upozoren da bi trebalo pokrenuti \u0161iroku kampanju pozivanja gra\u0111ana na cijepljenje, odgovorio je: \u201eNajprije trebamo imati vakcine da bismo radili kampanju za vakcinaciju\u201c.<\/p>\n

Politi\u010dari kao lo\u0161 primjer<\/strong><\/p>\n

Sama kampanja pro\u0161la je prili\u010dno neprimjetno, iako su u nju bili uklju\u010deni poznati gra\u0111ani, muzi\u010dari, sporta\u0161i, ali i vjerski autoriteti, jer se njihova rije\u010d ipak slu\u0161a, pa \u010dak i nogometni treneri iz susjedstva, poput Miroslava \u0106ire Bla\u017eevi\u0107a koji je ro\u0111en u Travniku i svojedobno napravio pravu malu renesansu bosanskohercegova\u010dkog reprezentativnog nogometa pobrav\u0161i simpatije mnogih.<\/p>\n

Ne poma\u017eu ni propisane epidemiolo\u0161ke mjere, jer gotovo vi\u0161e nitko ni ne obra\u0107a pa\u017enju na njih. Pogotovo ne politi\u010dari, koji lo\u0161im primjerom pokazuju kako im je sve mogu\u0107e i dozvoljeno. Svaka dva tjedna o mjerama odlu\u010duju entitetski sto\u017eeri\/\u0161tabovi te ih spu\u0161taju<\/em> na ni\u017ee razine vlasti. Federacija BiH je zbog pogor\u0161ane situacije naredila kantonima uvo\u0111enje restriktivnijih mjera na osnovu procjene epidemiolo\u0161ke situacije u kantonu, odnosno op\u0107ini<\/em>, kao i poja\u010dan nadzor nad primjenom epidemiolo\u0161kih mjera<\/em>. Gra\u0111ani su pozvani na cijepljenje koje bi, uz pridr\u017eavanje preventivnih mjera, smanjilo broj oboljelih i umrlih. I \u0160tab za vanredne situacije Republike Srpske pozvao je sve gra\u0111ane, ukoliko se nisu vakcinisali da to u\u010dine \u0161to prije<\/em>.<\/p>\n

Uz \u010dinjenicu da \u0107e time pomo\u0107i gra\u0111anima da se lak\u0161e suo\u010de sa javnozdravstvenom po\u0161asti, a do sada se nebrojeno puta pokazalo kako su vakcine, no\u0161enje maski i fizi\u010dka distanca efikasna prevencija i to pokazuju mnoge nau\u010dne studije, entitetske vlasti u Bosni i Hercegovini suo\u010dile su se s novim izazovom. Vakcine na lagerima mogle bi propasti zbog isteka roka trajanja, jer ih nema tko primiti, a s druge strane ne postoji ideja kako to u\u010diniti bez velike \u0161tete jer je rije\u010d o zahtjevom i skupom procesu.<\/p>\n

Bosanskohercegova\u010dki mediji nedavno su iznijeli podatak<\/a> da \u0107e 340.183 doze vakcina u Federaciji BiH, od \u010dega \u010dak 319.930 AstraZeneca vakcina, uskoro postati neupotrebljivo, uz podsje\u0107anje da je u Republici Srpskoj takvu sudbinu ve\u0107 do\u017eivjelo 55.000 doza. (Spomenuta brojka vakcina kojima prijeti propast odnosi se na oktobar, a do kraja godine moglo bi im biti pridodano jo\u0161 100.000 doza. Odgovorni iz Zavoda za javno zdravstvo ipak o\u010dekuju da sve koli\u010dine ne\u0107e biti uni\u0161tene, jer mnogi gra\u0111ani \u010dekaju drugu dozu.)<\/p>\n

Imunolozi su upozorili kako je malo u\u010dinjeno na educiranju stanovni\u0161tva o va\u017enosti cijepljenja, uz podsje\u0107anje kako ne postoji niti jedan lijek ili vakcina koji ne mogu prouzro\u010diti ne\u017eeljene posljedice, ali su one zanemarive \u2013 na razini statisti\u010dke gre\u0161ke. Uzaludni su i drugi apeli stru\u010dnjaka i nau\u010dnika da su sve vakcine provjerene i sigurne, pa nema razloga za biranje. Obaveza cijepljenja nije i vjerojatno ni ne\u0107e biti uvedena, ba\u0161 kao \u0161to sve najave govore i da ne\u0107e biti strogih mjera poput potpunog zatvaranja (lockdown<\/em>), pa sve ostaje na molbama i preporukama koje ba\u0161 i ne slu\u0161aju svi.<\/p>\n

Poruke gra\u0111anima da je neophodno ugledati se na daleki Novi Zeland ili bli\u017eu Dansku, jer \u0107e u suprotnom korona virus i dalje upravljati \u017eivotima gra\u0111ana, a normaliziranje stanja ovisiti o drugim faktorima, tako\u0111er nisu ozbiljno shva\u0107ene. Ljetnu le\u017eernost uskoro \u0107e zamijeniti jesenja depresija, a neodgovorno pona\u0161anje samo \u0107e je dodatno pogor\u0161ati.<\/p>\n

O autoru: <\/p>\n

Mladen Obrenovic\u0301<\/strong> je doktor komunikolo\u0161kih nauka i profesionalni novinar s dugogodi\u0161njim iskustvom u brojnim medijima u Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini. Profesionalnu novinarsku karijeru po\u010deo je 1996. godine u Vukovaru, gdje je radio za lokalne medije te izvje\u0161tavao kao dopisnik za Glas Slavonije i Jutarnji list, pokrivaju\u0107i teme s istoka Hrvatske. Od 2010. do 2013. godine anga\u017eiran je na tportalu u Zagrebu, gdje je pokrivao dnevnu politiku i aktuelne teme hrvatskog dru\u0161tva, te izvje\u0161tavao iz Hrvatskog sabora, Vlade i pravosudnih institucija. Po dolasku u Sarajevo, radi za Al Jazeeru Balkans kao novinar, a potom i urednik na portalu. Radio je i kao novinar BIRN-a u Bosni i Hercegovini. U\u010destvovao je na brojnim medijskim kursevima i nau\u010dnim konferencijama, te objavio brojne nau\u010dne i stru\u010dne studije.<\/p>\n

Tekst je nastao u sklopu izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d<\/strong><\/a> kojeg provode Res Publica<\/strong><\/a> i Institut za komunikacijske studije<\/strong><\/a>, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (PCNEN<\/strong><\/a>), Hrvatske (Lupiga<\/strong><\/a>), Kosova (Sbunker<\/strong><\/a>), Srbije (Autonomija<\/strong><\/a>), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba<\/strong><\/a>), Albaniji (Exit News<\/a><\/strong>), Slovenije (DKIS<\/strong><\/a>) i Gr\u010dke (Macropolis<\/strong><\/a>), u okviru projekta „Pove\u017ei to\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e“ uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uz prili\u010dno nepovjerenje i sna\u017ean utjecaj protivnika cijepljenja, ali i \u010dinjenicu da je Bosna i Hercegovina prili\u010dno kasnila s masovnom imunizacijom i u odnosu na susjedstvo, i u odnosu na svijet, postotak cijepljenih gra\u0111ana iznimno je nizak. Posljednji podaci ukazuju kako potpuno cijepljeno nije ni 12 posto odraslog stanovni\u0161tva, dakle niti svaki osmi stanovnik. Pi\u0161e: Mladen Obrenovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":8786,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"categories":[69,65],"tags":[],"class_list":["post-8782","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-stories-from-the-region","category-journal"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.0","language":"sr","enabled_languages":["sl","sr","en"],"languages":{"sl":{"title":true,"content":true,"excerpt":true},"sr":{"title":false,"content":false,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8782","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8782"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8782\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10051,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8782\/revisions\/10051"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8786"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8782"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8782"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8782"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}