{"id":3085,"date":"2015-10-05T09:30:15","date_gmt":"2015-10-05T09:30:15","guid":{"rendered":"http:\/\/dkis.si\/?p=3085"},"modified":"2023-05-18T12:00:03","modified_gmt":"2023-05-18T12:00:03","slug":"razgovor-sa-danilom-kisom-za-pravog-vjernika-nema-prihvatljive-religije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dkis.si\/sr\/razgovor-sa-danilom-kisom-za-pravog-vjernika-nema-prihvatljive-religije\/","title":{"rendered":"Razgovor sa Danilom Ki\u0161om: Za pravog vjernika nema prihvatljive religije"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/slider_danilo-kis_velika.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-3086 size-full\" src=\"http:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/slider_danilo-kis_velika.jpg\" alt=\"slider_danilo-kis_velika\" width=\"300\" height=\"173\" srcset=\"https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/slider_danilo-kis_velika.jpg 300w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/slider_danilo-kis_velika-201x116.jpg 201w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/p>\n<p><strong><a href=\"http:\/\/lupiga.com\/intervjui\/razgovor-s-danilom-kisom-za-pravog-vjernika-nema-prihvatljive-religije?hc_location=ufi\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Lupiga.com<\/a>.<\/strong><\/p>\n<div class=\"lead\">Povodom 80. godi\u0161njice ro\u0111enja Danila Ki\u0161a, jednog od najve\u0107ih europskih pisaca minulog stolje\u0107a, donosimo vam dijelove njegovog razgovora s \u010duvenim njema\u010dkim novinarom i kulturnim radnikom Adelbertom Reifom. Pod naslovom &#8222;Ne vjerujem u pi\u0161\u010devu fantaziju&#8220;, \u010ditav razgovor objavljen je u knjizi \u201eGorki talog iskustva\u201c, u kojoj Ki\u0161, &#8222;kroz razgovore i svjedo\u010denja govori o svojim knjigama, o svom \u017eivotu, o svom iskustvu, o prijateljima, o politici i sudbini, o najve\u0107im izazovima pred kojima su se nalazili njegovi savremenici&#8220;. Pro\u010ditajte \u0161to o religiji, \u0161to o svom jevrejskom naslije\u0111u, a \u0161to o ljudima pod diktatorskim re\u017eimima. Naravno, to nije sve, ali za najavu \u0107e, nadamo se, biti dosta.<\/div>\n<div class=\"lead\">\n<p><strong>Gde, po va\u0161em mi\u0161ljenju, le\u017ei uzrok utopijskih i ideolo\u0161kih \u017eudnji \u010doveka XX veka?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Nestajanjem fa\u0161isti\u010dke, odnosno nacionalisti\u010dke i sve br\u017eom propa\u0161\u0107u marksisti\u010dko-komunisti\u010dke ideologije situacija je u velikoj meri izgubila u o\u0161trini. Svet se \u2013 to je sad sasvim o\u010digledno \u2013 vra\u0107a razli\u010ditim oblicima vere. Ovo ne va\u017ei samo za muslimanske dr\u017eave, nego i za katoli\u010dke i pravoslavne zemlje. U zapadnim industrijskim nacijama opa\u017ea se, osim toga, i okretanje misticizmu. \u010coveku je o\u010digledno potrebno jedno totalno i totalitarno obja\u0161njenje sveta. Marksisti\u010dka ideologija dala mu je takvo totalitarno obja\u0161njenje tako \u0161to je mehanizam egzistencije i postojanja poku\u0161ala da defini\u0161e tezom o \u201eklasnoj borbi\u201c. U me\u0111uvremenu su ljudi sve vi\u0161e uvi\u0111ali da je marksisti\u010dko obja\u0161njenje nedovoljno, \u010dak i pogre\u0161no, i okrenuli su se raznim religijama, u nadi da \u0107e od njih dobiti neko prihvatljivo tuma\u010denje. Devetnaesti i dvadeseti vek bili su epohe velikih ideologija, vreme kada su religijske i misti\u010dke utopije zamenjene tobo\u017ee jedinstvenim filozofskopoliti\u010dkim koncepcijama. Taj poduhvat, koji je do\u0161ao kao posledica prosve\u0107ivanja, moramo smatrati neuspelim. Opet se vra\u0107amo religijskim utopijama i misticizmu.<\/p>\n<figure id=\"attachment_3087\" aria-describedby=\"caption-attachment-3087\" style=\"width: 500px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><a href=\"http:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Kiska.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-3087 size-full\" src=\"http:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Kiska.jpg\" alt=\"Kiska\" width=\"500\" height=\"270\" srcset=\"https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Kiska.jpg 500w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Kiska-300x162.jpg 300w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Kiska-447x241.jpg 447w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/Kiska-215x116.jpg 215w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-3087\" class=\"wp-caption-text\">&#8222;Sa stanovi\u0161ta ve\u010dnosti sve je beznade\u017eno&#8220; (FOTO: Ja\u0161a Josimovi\u0107)<\/figcaption><\/figure>\n<p><strong>Zar vam knji\u017eevna borba s utopijskim i ideolo\u0161kim potencijalom na\u0161eg doba ne izgleda ponekad beznade\u017ena, \u010dak i kad, kao \u0161to ka\u017eete, taj potencijal u podru\u010dju politike gubi od zna\u010daja?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Sa stanovi\u0161ta ve\u010dnosti sve je beznade\u017eno. Ali, kao \u0161to je Jonesko nedavno rekao: postoje dva velika metafizi\u010dka oslonca, ljubav i smrt; oni su supstanca na\u0161e egzistencije i knji\u017eevnost nam poma\u017ee da ih budemo svesni. \u0160to se ti\u010de ideologije, ona je u na\u010delu izvan poezije, izvan knji\u017eevnosti. Velika zabluda, karakteristi\u010dna i za XX vek, sastoji se u preplitanju i me\u0161anju knji\u017eevnosti i politike. Nama knji\u017eevnicima ta veza je jednostavno nametnuta. \u010cak i kad pi\u0161em knjigu kakva je Grobnica za Borisa Davidovi\u010da, nastojim da iz toga izvu\u010dem ono najbolje: poeziju o jednom politi\u010dkom predmetu, a ne politiku. Razume se da time nisam hteo da izdam istinu, naprotiv: ja svedo\u010dim o istini kakvu sam tra\u017eio i u dokumentima na\u0161ao. Kad se Grobnica za Borisa Davidovi\u010da pojavila, na sve strane je pisalo kako je to eminentno politi\u010dka knjiga. Ali, ja tvrdim da to nije politi\u010dka knjiga. Bilo mi je stalo \u2013 i mislio sam da \u0107e posle Sol\u017eenjicinovih i svih drugih knjiga o sovjetskom Gulagu i istoriji ruske revolucije to svima biti jasno \u2013 da napi\u0161em jedno poetsko, jedno knji\u017eevno delo o tim poznatim politi\u010dkim \u010dinjenicama. Ni\u0161ta nisam manje \u017eeleo nego da saop\u0161tavam nekakvu \u201epoliti\u010dku poruku\u201c, koju mnogi kriti\u010dari i \u010ditaoci veruju da su na\u0161li u knjizi.<\/p>\n<p><strong>Jedan od va\u0161ih kriti\u010dara ozna\u010dio vas je kao \u201ehri\u0161\u0107anskog ateistu\u201c. Da li biste se slo\u017eili s tom klasifikacijom?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211;\u00a0Moja spiritualnost je gnosti\u010dka u smislu koji sam opisao u Enciklopediji mrtvih. Su\u0161tina te spiritualnosti je moje nezadovoljstvo ovim svetom. Ja sam neka vrsta pobunjenika protiv Bo\u017eje tvorevine.<\/p>\n<p><strong>U va\u0161em romanu \u201ePe\u0161\u010danik\u201c na jednom mestu stoji: \u201eNe postoji nijedna savr\u0161ena religija da bi \u010dovek imao razloga za konverziju. Jedina religija jeste verovanje u Boga.\u201c Da li je to u krajnjoj liniji i va\u0161a veroispovest?<br \/>\n<\/strong><br \/>\n&#8211; Iz mog ugla, za vernika, za svakoga ko tra\u017ei Boga, nema prihvatljive religije. Zato za mene ne postoje ni \u201edobre\u201c ni \u201er\u0111ave\u201c, \u201evi\u0161e\u201c i \u201eni\u017ee\u201c religije. Ina\u010de, Bog nije ideja koja me posebno zaokuplja.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Danilo Ki\u0161 - Autobiografija\" width=\"1266\" height=\"950\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/9MkyWhn5kMg?start=6&#038;feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>U ovom videu mo\u017eete \u010duti Danila Ki\u0161a kako izgovara svoju biografiju. Preporu\u010dujemo.<\/p>\n<p><strong>A kako stoje stvari sa va\u0161im jevrejskim nasle\u0111em? Kakav je njegov zna\u010daj za vas?<br \/>\n<\/strong><br \/>\n&#8211; Moje jevrejsko nasle\u0111e donelo mi je martirijum. \u017diveo sam u porodici u kojoj jevrejska religija prakti\u010dno nije postojala. Moja majka je negovala jedan vid pravoslavlja koji bi se, oboga\u0107en njenim vlastitim idejama, gotovo mogao nazvati paganskim. Zatim sam, za vreme rata, u \u0161koli, dobrotom jedne nastavnice koja je \u017eelela da u tim te\u0161kim vremenima malo brine o meni, upoznao katolicizam. Ali, ako sam od samog detinjstva i tokom \u010ditavog \u017eivota patio, to je bilo zato \u0161to su me gledali kao Jevrejina i prema meni postupali u skladu s tim. Ma\u0111arski fa\u0161isti i nema\u010dki nacisti diskriminisali su me kao Jevrejina. I kad sam postao pisac, po\u010deo sam da pi\u0161em o Jevrejima, jer njihov milje poznajem. Sartr je jednom rekao: \u201eNije Jevrejin onaj ko se rodio kao Jevrejin, Jevrejinom se postaje zahvaljuju\u0107i drugima.\u201c Ja sam, dakle, u onoj meri Jevrejin u kojoj me drugi takvim smatraju.<\/p>\n<p><strong>U nekim va\u0161im knjigama jevrejski intelektualci, jevrejski revolucionari, jevrejski anarhisti spadaju u glavne protagoniste&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Mislite na Grobnicu za Borisa Davidovi\u010da? Poznato je da su rusku revoluciju, dobrim delom, pokrenuli ruska jevrejska inteligencija i jevrejski intelektualci Srednje Evrope. I tu su, po mom mi\u0161ljenju, Jevreji podlegli velikoj zabludi. Bili su opsednuti iluzijom da je mogu\u0107no \u2013 naravno, prema Marksovim postulatima \u2013 izgraditi pravedno komunisti\u010dko dru\u0161tvo, sna\u017enije od svih nacionalnih i nacionalisti\u010dkih te\u017enji, prosto internacionalno. Danas vidimo da bankrot sovjetskog i svih drugih marksisti\u010dko-socijalisti\u010dkih sistema mo\u017ee, izme\u0111u ostalog, da se svede na to da kod pojedina\u010dnih naroda sve ja\u010de probijaju nacionalna ose\u0107anja i nacionalisti\u010dki nagoni i, kao kad se sru\u0161i brana, bri\u0161u marksisti\u010dku ideologiju. To elementarno ose\u0107anje, do\u017eivljaj pripadni\u0161tva jednoj naciji, prime\u0107ujemo upravo kod sovjetskih naroda.\u00a0Ve\u0107ina ruskih jevrejskih revolucionara kasnije je, pod Staljinom, streljana ili je ostatak \u017eivota provela vegetiraju\u0107i po logorima Gulaga, dok su jevrejski revolucionari iz zemalja Srednje Evrope, ukoliko se nisu pravovremeno sklonili izvan doma\u0161aja Hitlerove mo\u0107i, stradali u nacisti\u010dkim koncentracionim logorima uni\u0161tenja. U tom smislu ne vidim da se sudbine jevrejskih intelektualaca pod Staljinom i jevrejskih intelektualaca pod Hitlerom me\u0111u sobom razlikuju. Jevrejski likovi u mojoj knjizi su tu jednostavno zato da dokumentuju sli\u010dnost ova dva sistema.<\/p>\n<figure id=\"attachment_3088\" aria-describedby=\"caption-attachment-3088\" style=\"width: 500px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><a href=\"http:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/danilo-kis-danas-rs.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-3088 size-full\" src=\"http:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/danilo-kis-danas-rs.jpg\" alt=\"danilo-kis-danas-rs\" width=\"500\" height=\"284\" srcset=\"https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/danilo-kis-danas-rs.jpg 500w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/danilo-kis-danas-rs-300x170.jpg 300w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/danilo-kis-danas-rs-447x254.jpg 447w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/danilo-kis-danas-rs-204x116.jpg 204w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-3088\" class=\"wp-caption-text\">Ideologije su najjednostavniji na\u010din da se \u010doveku stvori utisak kako su svi problemi egzistencije i postojanja savladani (FOTO: prelistavanje.rs)<\/figcaption><\/figure>\n<p><strong>Ideologije ovog veka uni\u0161tile su \u017eivote pojedinaca, stotina hiljada, miliona. U \u010demu vi vidite metafizi\u010dko odre\u0111enje \u010doveka?<br \/>\n<\/strong><br \/>\n&#8211; Polazim od toga da mi ni\u0161ta ne znamo. Metafizika je neka vrsta poezije u prozi. \u010covek je nepoznata veli\u010dina. Ne znamo odakle dolazimo, ne znamo kuda idemo i ne znamo za\u0161to postojimo. Religija, filozofija i poezija poku\u0161avaju da daju odgovor na to pitanje. Kad ka\u017eem poezija, imam na umu knji\u017eevnost u celini. Ali, ni religija, ni filozofija, ni poezija nisu u stanju da nas svojim odgovorima ubede. U sva tri slu\u010daja imamo posla samo s formama poetske transformacije na\u0161eg traganja za odgovorom na ta egzistencijalna pitanja. Nauku, ovom prilikom, izostavljam. Ali, i nauka za koju mnogi jo\u0161 uvek misle da \u0107e pre ili kasnije re\u0161iti sve su\u0161tinske probleme, predstavlja, u krajnjoj liniji, samo jo\u0161 jedan poetski poku\u0161aj da se razumeju ljudi i stvari.\u00a0Mi boravimo u nepoznatom, kao na po\u010detku sveta ili na po\u010detku \u010dovekovog postojanja. Ideologije su nastale da bi ispunile tu prazninu. One su najjednostavniji na\u010din da se \u010doveku stvori utisak kako su svi problemi egzistencije i postojanja savladani. Na tome se zasniva veliki uspeh ideologija, ili ta\u010dnije: na tome se zasnivao njihov veliki uspeh. Jer, danas se, kao \u0161to sam ve\u0107 rekao, vra\u0107amo religiji, mitu. (&#8230;)<\/p>\n<p><strong>Gospodine Ki\u0161, jednom ste govorili o svom \u201epesni\u010dkom pogledu na svet\u201c, o svom \u201etragi\u010dnom ose\u0107anju \u017eivota\u201c. Smatrate li da je \u017eivot apsurdan, kao \u0161to bi se moglo pretpostaviti po sudbinama koje slikate u svojim knjigama?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Za \u017eivot jednog \u010doveka sigurno nije mnogo podsticajno da se prepu\u0161ta nekom pesimisti\u010dkom ose\u0107anju. Ali, za mene je van sumnje da nad ljudskim \u017eivotom uop\u0161te po\u010diva senka duboke tragike. Ve\u0107 sam rekao: mi ne znamo odakle dolazimo, i jo\u0161 manje znamo kuda idemo \u2013 od jednog ni\u0161tavila drugome. Izme\u0111u jednog i drugog, moramo da se nosimo s problemima egzistencije, starenja, bolesti i s nizom drugih stvari. Postoji, reklo bi se, samo jedna stvar koja nam daje izvesnu utehu: to je ljubav. \u010cak nam i tragi\u010dna ljubav pru\u017ea utehu.\u00a0Mi pisci smo privilegovani, za nas postoji jo\u0161 i knji\u017eevnost, umetni\u010dko stvarala\u0161tvo; ono nam daje iluziju da ne \u017eivimo uzalud, bez smisla, da u svom \u017eivotu ostvarujemo ne\u0161to su\u0161tinsko. Mo\u017eda postoje i druga re\u0161enja, druge iluzije, recimo religija. \u0160to se mene ti\u010de, ja ni u kom slu\u010daju ne osporavam da na svet gledam s pesimizmom, a znam da ne\u0161to od tog pesimizma izbija i iz mojih knjiga: uprkos njihovom ironi\u010dnom aspektu, \u010ditalac \u010desto ose\u0107a strah. Mo\u017eda je taj pesimisti\u010dki odjek, koji pla\u0161i slabe, razlog \u0161to moja dela nisu tako popularna kao dela nekih drugih autora.<\/p>\n<figure style=\"width: 306px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/static.lupiga.com\/repository\/attachment\/filename\/3910\/gorki_talog.jpg\" alt=\"\" width=\"306\" height=\"473\" border=\"0\" \/><figcaption class=\"wp-caption-text\">&#8222;Svaka totalitarna ideologija razara ljudskost&#8220; (ILUSTRACIJA: Feral Tribune)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<p><strong>S obzirom na svoja iskustva s totalitarnim ideologijama i sistemima na\u0161eg stole\u0107a, vi u svojim knjigama \u017eestoko branite jedinstvenost i singularnost \u010doveka. Sla\u017eete li se da ljudsku individualnost danas i na Istoku i na Zapadu u podjednakoj meri ugro\u017eava nadmo\u0107 kolektiva?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; O tom problemu danas mislim ne\u0161to druga\u010dije nego pre deset godina. Dozvolite da vam \u0161to mogu jasnije izlo\u017eim svoje stanovi\u0161te. Svaka totalitarna ideologija razara ljudskost, a istorijsko iskustvo pou\u010dava da \u010dovek u uslovima neslobode razvija bitno radikalnije, egoisti\u010dnije mehanizme za sprovo\u0111enje i o\u010duvanje svojih interesa nego u liberalnoj dr\u017eavi koja normalno funkcioni\u0161e. S druge strane, u ljudima koji su prinu\u0111eni da \u017eive pod vladavinom totalitarnih sistema \u010desto se razvijaju kvaliteti i vrednosti koji se bez pritiska ekstremnih situacija nikada ne bi razvili.\u00a0Prili\u010dno dobro poznajem sovjetsku kulturu i knji\u017eevnost. Na njihovom primeru mo\u017ee se jasno pokazati kako totalitarni pritisak na jednoj strani izvla\u010di na povr\u0161inu negativna ljudska svojstva, ono varvarsko, dok na drugoj podsti\u010de \u010doveka na najherojskije napore. Nade\u017eda Mandelj\u0161tam, udovica pesnika Osipa Mandelj\u0161tama, koga su ubili Staljinovi d\u017eelati, na veli\u010danstven na\u010din reprezentuje mnoge druge ruske pesnike, pisce i intelektualce koji nisu izdali svoje drugove \u2013 uprkos teroru kojim su bili okru\u017eeni i koji nije zaobi\u0161ao ni njihove \u017eivote. I ja se tu pitam nisu li poezija, knji\u017eevnost, kultura bile oni \u010dinioci koji su sa\u010duvali te ljude od izdaje.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/kis3.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-3089 size-full\" src=\"http:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/kis3.jpg\" alt=\"kis3\" width=\"500\" height=\"329\" srcset=\"https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/kis3.jpg 500w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/kis3-300x197.jpg 300w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/kis3-447x294.jpg 447w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/kis3-176x116.jpg 176w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><\/a><\/p>\n<p><strong>No, u isti mah se postavlja pitanje nije li upravo odsustvo poezije u metafori\u010dkom kao i u direktnom smislu re\u010di bilo uslov da se rodi slobodan \u010dovek Zapada, makar i po cenu da mu to oduzme du\u0161u.<br \/>\n<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; U svakom slu\u010daju, suvi\u0161e bismo pojednostavili stvari ako bismo tvrdili da je potla\u010deni \u010dovek su\u0161tinski r\u0111av, dok je slobodan \u010dovek su\u0161tinski dobar. Stvari ne stoje tako. U stvarnosti ljudska svojstva pod datim okolnostima vrlo \u010desto proizvode sasvim suprotne efekte, tako da kod ljudi u totalitarnim komunisti\u010dkim sistemima mo\u017eemo na\u0107i u mnogo \u010demu bolje kvalitete nego kod onih u slobodnom delu Evrope ili na Zapadu uop\u0161te. To zna\u010di: odre\u0111eni negativni i pozitivni kvaliteti vide se u punoj meri samo u uslovima ekstremnog pritiska. Knji\u017eevnost nam mo\u017eda daje odgovor na taj \u010dovekov problem, jer kad ona ne bi pru\u017eala svedo\u010danstvo o visovima i ponorima ljudskog postojanja, ljudske psihe, smrt jednog deteta bila bi ravna smrti jedne ovce. Mi, naravno, mo\u017eemo po\u0107i od toga da naro\u010dito jaka forma tla\u010denja deformi\u0161e i na kraju ukida \u010dovekovu sposobnost za ljudskost, ali kod nekih budi i neslu\u0107ene snage otpora, pobune. Dolazi do neke vrste \u201eprocesa hemijskog preobra\u017eaja\u201c. I zato bih rekao da totalitarni sistemi naro\u010dito o\u0161tro iznose na videlo pozitivna i negativna svojstva ljudi kojima vladaju.<\/p>\n<p><strong>Ali, kad pratite tok istorije kroz vekove, mo\u017eete li u njemu da otkrijete neki ljudski napredak?<br \/>\n<\/strong><br \/>\n&#8211; Ne mogu. Kad gledamo unatrag, vidimo da je \u010dove\u010danstvo napredovalo u tehni\u010dkom i nau\u010dnom pogledu, ali ne i u pogledu antropolo\u0161kog ostvarenja specifi\u010dnih humanisti\u010dkih koncepcija. U toj ta\u010dki, potpuno se sla\u017eem s Arturom Kestlerom. Jugoslovenski pesnik Miroslav Krle\u017ea opisao je, jednom prilikom, na\u0161 dvadeseti vek slikom majmuna koji upravlja avionom. To odli\u010dno defini\u0161e situaciju u kojoj se nalazimo. Tokom vekova i vekova svoje znane istorije, \u010dovek nije izmenio svoju duhovnu strukturu. Ako \u2013 primera radi \u2013 uzmemo samo period posle Drugog svetskog rata, suo\u010deni smo s bezmernim ljudskim \u017ertvama koje je donela kulturna revolucija u Kini, s u\u017easima rata u Vijetnamu, masovnim ubistvima koja su delo Pol Potovih Crvenih Kmera u Kambod\u017ei, sa suludim religioznim ratom u Severnoj Irskoj, brutalnim ratom u Avganistanu i ni\u0161ta manje brutalnim ratom izme\u0111u Irana i Iraka, s krvavim mahnitanjem fundamentalizma, i tako dalje. Svi ti sukobi u na\u0161oj epohi ni po \u010demu se ne razlikuju od ratova u antici ili srednjem veku. Mo\u017eda su \u010dak \u201eklasi\u010dni ratovi\u201c bili manje u\u017easni, jer \u010dovek tada jo\u0161 nije raspolagao razornim sredstvima kakva su danas uobi\u010dajena. Morali bismo biti vrlo naivni da bismo verovali kako je dana\u0161nji \u010dovek druk\u010diji, razvijeniji. Ja sam, u na\u010delu, uveren da se istorija ostvaruje kao istorija nesre\u0107e, da se ponavlja uvek u svojim r\u0111avim aspektima.<\/p>\n<p><strong><a href=\"http:\/\/lupiga.com\/intervjui\/razgovor-s-danilom-kisom-za-pravog-vjernika-nema-prihvatljive-religije?hc_location=ufi\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Lupiga.com<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8222;U stvarnosti ljudska svojstva pod datim okolnostima vrlo \u010desto proizvode sasvim suprotne efekte, tako da kod ljudi u totalitarnim komunisti\u010dkim sistemima mo\u017eemo na\u0107i u mnogo \u010demu bolje kvalitete nego kod onih u slobodnom delu Evrope ili na Zapadu uop\u0161te. To zna\u010di: odre\u0111eni negativni i pozitivni kvaliteti vide se u punoj meri samo u uslovima ekstremnog pritiska. Knji\u017eevnost nam mo\u017eda daje odgovor na taj \u010dovekov problem, jer kad ona ne bi pru\u017eala svedo\u010danstvo o visovima i ponorima ljudskog postojanja, ljudske psihe, smrt jednog deteta bila bi ravna smrti jedne ovce.&#8220; Lupiga.com<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3091,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"categories":[180],"tags":[],"class_list":["post-3085","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-o-danilu-kisu"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.0","language":"sr","enabled_languages":["sl","sr","en"],"languages":{"sl":{"title":true,"content":false,"excerpt":true},"sr":{"title":false,"content":true,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":true,"excerpt":false}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3085","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3085"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3085\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11041,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3085\/revisions\/11041"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3091"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3085"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3085"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3085"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}