{"id":3055,"date":"2015-10-05T07:41:24","date_gmt":"2015-10-05T07:41:24","guid":{"rendered":"http:\/\/dkis.si\/?p=3055"},"modified":"2023-05-18T12:00:04","modified_gmt":"2023-05-18T12:00:04","slug":"u-odstustvu-sistemskih-resenja-sve-zavisi-od-pojedinca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dkis.si\/sr\/u-odstustvu-sistemskih-resenja-sve-zavisi-od-pojedinca\/","title":{"rendered":"\u201cU odsustvu sistemskih re\u0161enja, sve zavisi od pojedinaca\u201d"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/229-intervju-druga1.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-3056 size-full\" src=\"http:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/229-intervju-druga1.jpg\" alt=\"229-intervju-druga1\" width=\"620\" height=\"452\" srcset=\"https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/229-intervju-druga1.jpg 620w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/229-intervju-druga1-300x219.jpg 300w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/229-intervju-druga1-412x300.jpg 412w, https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/229-intervju-druga1-159x116.jpg 159w\" sizes=\"auto, (max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><\/a><\/p>\n<p><span class=\"arrrow_orange\">&gt;<\/span> <strong>U junu ove godine organizovali ste radionicu fotografije <\/strong><b>Migrantski objektiv, namenjenu dr\u017eavljanima tre\u0107ih dr\u017eava. Ko je sve u\u010destvovao na radionici?<br \/>\n<\/b><\/p>\n<p>\u201cU\u010de\u0161\u0107e je bilo veoma raznovrsno generacijski, etni\u010dki i po obrazovanju. Ve\u0107inu su predstavljali obrazovani mladi ljudi izme\u0111u 20 i 35 godina, a bilo je i starijih od 45 godina. Najvi\u0161e je bilo pripadnika srpske zajednice, ali i Bo\u0161njaka, Hrvata i u\u010desnika iz Maroka i Pakistana. Kao i na svim drugim radionicama koje organizujemo, i na ovoj je u\u010destovalo mnogo Slovenaca. Iako su projekti koje izvodimo izlo\u017eeni tzv. pozitivnoj diskriminaciji, koja se fokusira na manjine i ranljive dru\u0161tvene grupe, u na\u0161em dru\u0161tvu se sve vreme trudimo da pove\u0107amo kapacitete i omogu\u0107imo u\u010de\u0161\u0107e svim zainteresovanima, i u slu\u010daju da oni ne pripadaju ciljnim grupama koje su definisane u projektu.\u201d<\/p>\n<p><strong><span class=\"arrrow_orange\">&gt;<\/span> \u0160ta mislite o pojmu dr\u017eavljani tre\u0107ih dr\u017eava? Zar ne sadr\u017ei ova oznaka potcenjiva\u010dki odnos prema odre\u0111enoj grupi ljudi?<\/strong><b><br \/>\n<\/b><\/p>\n<p>\u201cDr\u017eavljani tre\u0107ih dr\u017eava je u dana\u0161nje vreme zastareli termin. Ako su neke dr\u017eave tre\u0107e, to zna\u010di da postoje i prve i druge dr\u017eave. Izraz tre\u0107i svet je vremenom dobio pogrdnu konotaciju: od nekada\u0161nje oznake ekonomskog manjka u hijerarhiji globalnog kapitalizma, postao je oznaka kulturne zaostalosti &#8211; tre\u0107erazrednosti. U Evropi je ovaj termin jo\u0161 uvek \u017eiv, jer je ve\u0107ina evropskih zemalja jo\u0161 uvek zasnovana na konceptu nacionalne dr\u017eave u kojoj su samo njeni dr\u017eavljani punopravni \u010dlanovi dru\u0161tva. Novi izazovi nacionalizma, odnosno nacionalizama u Evropi tesno su povezani sa populisti\u010dkim diskursom i ekonomskom krizom. Jo\u0161 uvek se ne uzima u obzir izmenjeni koncept \u017eivota u globalizovanom svetu, da se ljudi sele, kre\u0107u, mobilniji su i ne \u017eive na jednom mestu. Politi\u010dke opcije u EU zbog sopstvenog interesa na vlasti, ne samo da ne \u017eele, ve\u0107 nisu ni spremne da menjaju zakonodavstvo na ovom podru\u010dju, zato radije grade nove i nove zidove da bi time za\u0161titile svoje dr\u017eave i dr\u017eavljane od &#8216;tre\u0107ih&#8217;.\u201d<\/p>\n<p><span class=\"arrrow_orange\">&gt;<\/span> <b> Kako reagujete na aktuelnu migrantsku problematiku?<\/b><\/p>\n<p>\u201cPomagali smo u sakupljanju pomo\u0107i u akciji koju je organizovala Sloga, zajedno sa drugim aktivistima Antirasisti\u010dkog fronta bez granica bili smo aktivni na grani\u010dnom prelazu Rigonci, aktivirali smo me\u0111unarodnu peticiju humanitarnog koridora za izbeglice na Balkanu i srednjoj Evropi, pru\u017eamo informacije o ovoj problematici u emisiji Kontrola leta na Radiju \u0160tudent&#8230; Sigurna sam da \u0107emo na ovom podru\u010dju biti jo\u0161 aktivni.\u201d<\/p>\n<p><span class=\"arrrow_orange\">&gt;<\/span> <strong>Da li je <\/strong><b>po va\u0161em mi\u0161ljenju reakcija slovena\u010dke vlade i odgovornih slu\u017ebi u ovom slu\u010daju zadovoljavaju\u0107a?<\/b><\/p>\n<p>\u201cNe samo slovena\u010dka, prakti\u010dno nijedna vlada okolnih dr\u017eava nije reagovala odgovaraju\u0107e na izbegli\u010dku krizu. Dok su srpska i hrvatska zvani\u010dna politika iskoristile celu situaciju za bezumno zatvaranje dr\u017eavnih granica, slovena\u010dka vlada se krije iza propisa i uredbi EU. \u0160tavi\u0161e, nijedna od vlada nije ni poku\u0161ala da pristupi problematici izbeglica sa neke osnovne, emotivne, ljudske strane. Nijedna od njih nije izrazila problem sopstvene nemogu\u0107nosti delovanja da u vanrednim okolnostima, na primer, deluje protiv odre\u0111enih propisa, odredaba, zakona. Glomazna birokratija EU &#8211; va\u017ei kako za \u010dlanice, tako i za pristupne \u010dlanice &#8211; u ovim okolnostima je pokazala svoje pravo lice: iza nje se mo\u017ee sakriti humanost i eti\u010dnost, a to izbeglicama ne mo\u017ee puno da pomogne i za\u0161titi ih od ki\u0161e, bolesti i gladi. Uprkos tome, izbeglice u svojim nevoljama nisu ostale same. Organizuju se pojedinci i civilno dru\u0161tvo. Iz svega ovoga mo\u017ee da se rodi i neka nova, politi\u010dka snaga.\u201d<\/p>\n<p><strong>Intervju sa Irenom Vuj\u010di\u0107 Pavlovi\u0107 <a href=\"http:\/\/www.primorske.si\/Plus\/7--Val\/-V-odsotnosti-sistemskih-resitev-vse-sloni-na-posa\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">u celini<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O Srpskom kulturnom centru Danilo Ki\u0161, problematici manjina i multikulturalnom shvatanju manjinskog pitanja izvr\u0161na direktorka centra Irena Vuj\u010di\u0107 Pavlovi\u0107 u intervjuu za Primorske novice.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3056,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-3055","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-media-about-us"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.2","language":"sr","enabled_languages":["sl","sr","en"],"languages":{"sl":{"title":true,"content":true,"excerpt":true},"sr":{"title":true,"content":true,"excerpt":true},"en":{"title":true,"content":true,"excerpt":true}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3055"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3055\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10137,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3055\/revisions\/10137"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}