{"id":1260,"date":"2015-05-15T11:22:12","date_gmt":"2015-05-15T11:22:12","guid":{"rendered":"http:\/\/dkis.si\/?p=1260"},"modified":"2023-05-18T12:00:28","modified_gmt":"2023-05-18T12:00:28","slug":"srpska-manjina-u-hrvatskoj-bez-ekonomske-perspektive","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dkis.si\/sr\/srpska-manjina-u-hrvatskoj-bez-ekonomske-perspektive\/","title":{"rendered":"Srpska manjina u Hrvatskoj bez ekonomske perspektive"},"content":{"rendered":"

O nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj i potencijalnim pomacima u hrvatskom zakonodavstvu i praksi od ulaska Hrvatske u Evropsku Uniju, sa dr sc. Antonijom Petri\u010du\u0161i\u0107 sa Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta Univerziteta u Zagrebu razgovarala je Andreja Bala\u017e.<\/p>\n

\"Antonija_Petri\u010du\u0161i\u0107\"<\/a>
dr sc. Antonija Petri\u010du\u0161i\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Ja Vas ne bih predstavljala nego bih Vama dala re\u010d da to sami napravite.<\/strong><\/p>\n

To ve\u0107 dugo nisam do\u017eivjela da sam ja pitana da se predstavim. Ja sam Antonija Petri\u010du\u0161i\u0107- \u017eena, majka, znanstvenica koja se zadnjih dvanaest, trinaest godina intenzivno i profesionalno bavi podru\u010djem za\u0161tite prava nacionalnih manjina. Prete\u017eito sam zainteresirana za podru\u010dje biv\u0161e Jugoslavije zbog sli\u010dnih pravnih sustava kao i nedavnih nemilih doga\u0111aja koji nas povezuju u dijeljenju nekih izazova i problema.<\/p>\n

Jako nam je drago \u0161to ste upravo Vi na\u0161 sagovornik o temi nacionalnih manjina u Hrvatskoj, s obzirom na Va\u0161e znanje i iskustvo u pogledu ove tematike. Za po\u010detak, volela bih da nam ka\u017eete koliko nacionalnih manjina postoji u Hrvatskoj.<\/strong><\/p>\n

Prema tekstu Ustava, postoje dvadeset i dvije nacionalne manjine, ali prema tekstu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, postoji definicija \u0161to je nacionalna manjina \u0161to je zapravo rijetkost u zakonodavstvu. Dr\u017eave ne daju jasnu definiciju \u0161to je to nacionalna manjina i prema toj definiciji iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina mogu\u0107e je da i neke nove dru\u0161tvene skupine, koje nisu nu\u017eno autohtone manjine, zatra\u017ee priznanje statusa nacionalnih manjina. Prema tome, u Hrvatskoj bi moglo biti i vi\u0161e od dvadeset i dvije zajednice kojima je zagarantiran status za\u0161tite preko prava nacionalnih manjina.<\/p>\n

Koje su najve\u0107e nacionalne manjine u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n

Najve\u0107a nacionalna manjina je srpska manjina koja tradicionalno prebiva na teritoriji Republike Hrvatske vi\u0161e od nekoliko desetlje\u0107a. Prema popisu iz devedeset prve godine, bilo ne\u0161to vi\u0161e od 12% Srba na teritoriji Republike Hrvatske, dok ih je danas, kao posljedica rata, ne\u0161to manje od 5%. Druge dvije ve\u0107e manjinske zajednice su Talijani koji uglavnom prebivaju u Istri i Ma\u0111ari koji \u017eive u isto\u010dnoj Slavoniji. Tako\u0111er, jedna broj\u010dano zna\u010dajna skupina su Romi koji \u017eive u sjevernom i zapadnom dijelu zemlje.<\/p>\n

Prema Va\u0161em mi\u0161ljenju, koja prava nacionalne manjine ostvaraju de iure a koja de facto? Ima li razlike?<\/strong><\/p>\n

Ne bi trebalo biti razlike. Uglavnom se smatra da je hrvatski zakonodavni sustav za\u0161tite manjina poprili\u010dno dobro osmi\u0161ljen. Napravljen je na temelju me\u0111unarodno-pravnih odredbi za\u0161tite nacionalnih manjina koje su propisane u okviru Vije\u0107a Europe u Konvenciji o za\u0161titi prava nacionalnih manjina i zapravo predvi\u0111a dosta \u0161irok spektar manjinskih prava u nekoliko podru\u010dja. Prvo podru\u010dje je podru\u010dje politi\u010dke predstavljenosti nacionalnih manjina kojima se jam\u010di sudjelovanje u politi\u010dkom \u017eivotu zemlje putem njihovih neposredno izabranih predstavnika i predstavnica u zakonodavnom tijelu. Potom, manjine imaju pravo i priliku birati svoje zastupnike na lokalnom i regionalnom nivou vlasti- u gradovima, op\u0107inama i \u017eupanijama ukoliko \u010dine odre\u0111eni postotak stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Na\u0161 zakon predvi\u0111a i instituciju Vije\u0107a nacionalnih manjina koja su konzultativna tijela na lokalnom i regionalnom nivou i koja bi trebala biti pitana kada se donosi bilo koja odluka od interesa manjinske zajednice na lokalnom ili regionalnom nivou. Mo\u017eda ba\u0161 u ovom tijelu, ovoj instituciji, postoji najve\u0107i nesrazmjer onoga \u0161to je propisano pravom i kako se pravo primjenjuje, zato \u0161to je to jedna relativno nova institucija koja u nekim sredinama nije za\u017eivjela, \u0161to zbog nevoljkosti ve\u0107ine da uzme u obzir sadr\u017eaj ovog prava, a \u0161to i zbog nesposobnosti i znanja samih manjina koje se nisu znale nametnuti kao partner u sugreiranju lokalnih odluka.<\/p>\n

Kada govorim o tim lokalnim odlukama, ne smatram isklju\u010divo da se radi o manjinskom identitetu, o\u010duvanju manjinske kulture i jezika, nego i o nekim infrastrukturalnim odlukama. Tipa, ho\u0107e li se graditi cesta, gdje \u0107e se graditi dom zdravlja, ho\u0107e li se dovesti struja u neko selo… Sva su to va\u017ena pitanja razvoja koja nadilaze onu usku manjinsku politiku o kojim nacionalna vije\u0107a trebaju imati svoj prostor, djelovanje i zapravo biti konzultirana.<\/p>\n

Osim ovog politi\u010dkog djelovanja, manjine imaju i jam\u010denje svog kulturnog i etni\u010dkog identiteta na na\u010din da se imaju pravo \u0161kolovati na svom jeziku, koristiti se privatno i u javnosti (u javnosti ako \u010dine odre\u0111eni postotak stanovni\u0161tva). Potom, imaju pravo izdavati svoje medije, sura\u0111ivati sa mati\u010dnom dr\u017eavom, organizirati kulturne i druge manifestacije i projekte. Dakle, to bi bila dva stupa- politi\u010dko predstavljanje i kulturna autonomija. Ono \u0161to jo\u0161 uvijek nedostaje u Hrvatskoj je tre\u0107i stup uspje\u0161ne manjinske politike a to je op\u0107a dru\u0161tvena klima tolerantnosti i prihva\u0107enosti koja je u nedavnoj ekonomskoj krizi se zapravo pokazala u punom obimu pa ima i nekakvih izjava da treba manjinska prava i manjinske zahtjeve poo\u0161triti.<\/p>\n

\"Antonija_Petri\u010du\u0161i\u0107_3\"<\/a>
dr sc Antonija Petri\u010du\u0161i\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Sad kad smo ve\u0107 spomenuli finansiranje, koje bi to bile delatnosti srpske nacionalne manjine koje su finansirane od Strane Republike Hrvatske?<\/strong><\/p>\n

Financiranje za manjinske projekte osigurava se iz prora\u010dunskih sredstava putem Savjeta za nacionalne manjine koje je sastavljeno od pripadnika nacionalnih manjina. Uglavnom se radi o projektima koji smjeraju o\u010duvanju manjinskog identiteta i kulturne autonomije. Dakle, izdava\u0161tvu, razli\u010ditim folklornim doga\u0111ajima, susretima i smotrama. Postoji politi\u010dki tjednik Novosti i politi\u010dki mjese\u010dnik Identitet koji izdaje srpska zajednica koji su ugledni u dru\u0161tvu i koji okupljaju neki krug javnih intelektualaca koje se ne bave samo manjinskim temama nego op\u0107enito analiziraju situaciju u Hrvatskoj i svijetu. Nekad se objavljuju i djela srpskih pisaca \u0161to iz Srbije, \u0161to iz Hrvatske, i na taj se na\u010din zapravo smatra da se u\u010dinkovito \u0161titi manjinska kultura.<\/p>\n

A koji bi to bili osnovni problemi sa kojima se susre\u0107u nacionalne manjine u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n

Na to se pitanje ne mo\u017ee jednozna\u010dno odgovoriti. Nema univerzalnog problema nacionalnih manjina, osim ako ne smatrate da lo\u0161a ekonomska situacija itekako uvjetuje kvalitetu \u017eivota i svakodnevice nacionalnih manjina kao i ve\u0107ine uostalom. Nije isto u Hrvatskoj biti Rom i biti Talijan jer \u017eivite i u razli\u010ditim dijelovima dr\u017eave u kojima je i razli\u010dita stopa razvoja, posebice ekonomskog, a i predrasude ve\u0107ine prema vama ovise o tome kojoj manjinskoj skupini pripadate. Ja bih zapravo rekla da je najve\u0107i problem srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, posebice u ovim podru\u010djima posebne dr\u017eavne skrbi, ekonomska situacija i ekonomska besperspektivnost. Iz tog razloga mnogi mladi Srbi nisu se nikada vratili u Hrvatsku. Mo\u017eda jesu formalno, ali nisu za stvarno i na taj na\u010din ne gubi samo srpska zajednica nego gubi i cijela Hrvatska dr\u017eava zato \u0161to \u0107emo imati zna\u010dajna podru\u010dja u kojima kroz dvadeset, trideset godina ne\u0107e biti stanovni\u0161tva niti \u017eivota u tim podru\u010djima.<\/p>\n

Da li su se dogodili neki pomaci po pitanju manjinske politike od kako je Hrvatska u\u0161la u Europsku Uniju?<\/strong><\/p>\n

Na\u017ealost nisu. Pomaci se doga\u0111aju isklju\u010divo u fazi pristupanja zemlje kandidatkinje zato \u0161to Unija sama ne raspola\u017ee mehanizmima i zakonodavstvom koji jam\u010di manjinsku za\u0161titu, budu\u0107i da dr\u017eave \u010dlanice imaju same imaju razli\u010dite politike priznavanja etni\u010dke razli\u010ditosti. Postoje dr\u017eave koje su u potpunosti slijepe prema tome i one koje imaju poprili\u010dno razvijen zakonodavne standarde manjinske za\u0161tite. Toga nema na razini Unije.
\nHrvatska nastavlja ono \u0161to je zapo\u010dela dono\u0161enjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina krajem 2002. godine. Uspostavljene su mnoge institucije, u ve\u0107 nekoliko izbornih ciklusa manjine sudjeluju \u0161to u parlamentu \u0161to u lokalnoj i regionalnoj vlasti. I za o\u010dekivati je i bilo bi po\u017eeljno da ne do\u0111e do pogor\u0161anja ili uskrate manjinskih prava no dru\u0161tvena klima isto tako ne slu\u017ei kao jedna potpora manjinskoj politici. To smo vidjeli sa prosvjedima u Vukovaru i sa \u0161iroko prihva\u0107enom da se manjinska prava trebaju smanjiti, da hrvatski gra\u0111ani sami ne prihva\u0107aju manjinsku politiku. A za\u0161to je tako? Smatram da ba\u0161 zbog toga \u0161to im ta politika nije bila obja\u0161njenja kao legitimna i potrebna u procesu pristupanja kada je bila prilika za to, nego se manjinska prava iz pozicije ve\u0107ine vide kao privilegija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj i potencijalnim pomacima u hrvatskom zakonodavstvu i praksi od ulaska Hrvatske u Evropsku Uniju, sa dr sc. Antonijom Petri\u010du\u0161i\u0107 sa katedre za sociologiju Pravnog fakulteta Univerziteta u Zagrebu razgovarala je Andreja Bala\u017e. <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1267,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"categories":[5,65],"tags":[],"class_list":["post-1260","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-interview","category-journal"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.2","language":"sr","enabled_languages":["sl","sr","en"],"languages":{"sl":{"title":true,"content":true,"excerpt":true},"sr":{"title":true,"content":true,"excerpt":true},"en":{"title":true,"content":true,"excerpt":true}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1260"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1260\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10094,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1260\/revisions\/10094"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1267"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}