![\"\"](\"https:\/\/dkis.si\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/nauchi-da-chitash-Glumica-SAJT-1024x502.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n\n\nKritika romana \u201eGlumica\u201c Anne Enright<\/strong><\/p>\n\n\n\n Lukas Legovi\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Jaka svjetla reflektora, glasan pljesak gledatelja i spu\u0161tanje kulise na kraju jo\u0161 jednog radnog dana \u2013 prizor je s kojim se mogu poistovjetiti profesionalni glumci. To je svijet u kojem stvarnost i fikcija neprestano preklapaju, gdje svaki osmijeh, svaki pokret, svaka rije\u010d mo\u017ee biti pa\u017eljivo re\u017eirana, ali istovremeno mora izgledati spontano i iskreno. Kazali\u0161te, s jedne strane, pru\u017ea glumcima priliku za transformaciju i bijeg, dok s druge zahtijeva potpunu ranjivost pred publikom koja \u017eudi za emocijama i pri\u010dama. Iza tog glamura \u0161minke, kostima i prividnog savr\u0161enstva krije se kompliciraniji narativ, poput onog kojeg Anne Enright na zanimljiv na\u010din razotkriva u svojem romanu Glumica<\/em>. Kroz pri\u010du o Katherine O’Dell, irskoj kazali\u0161noj legendi, i njezinoj k\u0107i Norah, Enright ispituje stvarni \u017eivot iza maske javne li\u010dnosti te poku\u0161ava osvijetliti skrivene zakutke \u017eivota provedenog u izvo\u0111enju \u2013 ne samo na pozornici, ve\u0107 i u ulogama koje nam name\u0107u dru\u0161tvo i obitelj. U sredi\u0161tu ovog djela nalazi se pitanje gdje zavr\u0161ava preformans, a gdje po\u010dinje prava osoba?<\/em><\/p>\n\n\n\n Anne Enright je irska spisateljica koja je stekla me\u0111unarodnu slavu i popularnost svojim \u010detvrtim romanom Obiteljsko okupljanje<\/em>, koji je osvojio presti\u017enu nagradu Man Booker. Taj roman istra\u017euje teme poput tuge, traume i obiteljske dinamike kroz objektiv Veronice koja se nosi s posljedicama bratova samoubojstva. U Glumici<\/em> autorica ponovno istra\u017euje kompleksne odnosne unutar obitelji te za temu romana uzima \u017eivot svjetski poznate glumice Katherine O’Dell, tu progovara o njezinom usponom i padu kroz o\u010di k\u0107eri Norah. Odmah valja naglasiti da ovaj roman ne govori o stvarnim, povijesnim li\u010dnostima, iako se u tekstu ponekad spominju imena slavnih osoba poput Orsona Wellesa ili Thomasa Manna, ve\u0107 da na dovitljiv na\u010din Enright ispisuje sje\u0107anja iz \u017eivota fiktivne kazali\u0161ne i filmske glumice. <\/p>\n\n\n\n Sam na\u010din pisanja osobito je zanimljiv jer pripovjeda\u010dica u prvom licu, govori o \u017eivotu njezine pokojne majke koja je neko\u0107 bila slavna glumica Katharine O’Dell. Pripovjeda\u010dica je uspje\u0161na knji\u017eevnica koja iza sebe ve\u0107 ima nekoliko knjiga, ali ovu zapo\u010dinje pisati potaknuta razgovorom s Holly Devane, doktorandicom koja pi\u0161e svoju doktorsku disertaciju o njezinoj majci te se nada da \u0107e ju jednog dana uspjeti preraditi u knjigu. Tijekom intervjua s Norah Holly postavlja pitanja o seksualnosti Katharine O’Dell, a kasnije i samu Norah upita je li bila zlostavljanja kao dijete. Razo\u010darana i razlju\u0107ena pristupom koji Holly Devane zauzima u konstruiranju pri\u010de o njezinoj majci, pripovjeda\u010dica odlu\u010duje stvar preuzeti u svoje ruke i sama napisati roman o velikoj Katharine O’Dell. Iako je velik dio ovog romana fokusiran na \u017eivot poznate glumice, pripovjeda\u010dica nudi uvid i u vlastiti \u017eivot odnosno govori o svojem odrastanju i upoznavanju adresata ovog romana \u2013 njezinom suprugu i njihovoj zapletenoj ljubavnoj pri\u010di.<\/p>\n\n\n\n \u201eSve se desilo odjednom. Mo\u017eda tako uvek i biva. Zvezda se ra\u0111a, zvezdom se ne postaje, jer zvezde nisu glumci \u2013 neke od njih su, u stvari, o\u010dajni glumci, bar je majka tako govorila. \u0160ta god da su bile karakteristike zvezda, te osobe su se s njima ra\u0111ale, i Ketrin Odel ih je ve\u0107 sa devetnaest sve posedovala.\u201c (str 95.) Rije\u010di su kojima pripovjeda\u010dica opisuje zvijezdani status njezine majke koji je ostvarila rano u \u017eivotu. Gluma\u010dka karijera Katharine O’Dell svakako je vrijedna pa\u017enje, a ona zapo\u010dinje s radom u putuju\u0107oj gluma\u010dkoj dru\u017eini te dose\u017ee svoj vrh u snimanju hollywoodskih filmova. Uz njezini karijerni uspon, pratimo prijelaz junakinje iz radni\u010dke u srednju klasu, iako se tome u ovom romanu ne pridaje velika pozornost. Ipak, vidljivo je da promjena statusa utje\u010de na odnose Katherine O’Dell s drugima likovima pa je to na naki na\u010din i razlog za\u0161to prekida odnos s bliskom prijateljicom Pleasance: \u201eTako\u0111e se s tugom prise\u0107ala Plezans Makmaster kojoj je tih meseci bilo veoma te\u0161ko ugoditi. Plezans je tvrdila da se ona, Ketrin, promenila, iako je bila ista kao i ranije. Uostalom, nije imala vremena da se menja. Jedva da je stizala da kupi garderobu za doga\u0111aje kojima se o\u010dekivalo da prisustvuje \u2013 gde bi jo\u0161 na\u0161la vremena za promenu?\u201c (97. str.)<\/p>\n\n\n\n Vratimo se na sam po\u010detak romana koji zapo\u010dinje sljede\u0107im rije\u010dima: \u201eLjudi pitaju: \u201cKakva je bila?\u201c, i ja poku\u0161avam da shvatim misle li na to kakva je bila kao obi\u010dna \u017eena: u papu\u010dama dok jede tost s marmeladom, ili kao majka, ili kao glumica \u2013 nismo koristili re\u010d zvezda. Uglavnom, me\u0111utim, \u017eele da znaju kakva je bila pre nego \u0161to je poludela, kao da se pla\u0161e da bi se to moglo desiti i njihovim majkama, da bi se mogle pokvariti poput fla\u0161e mleka ostavljene preko no\u0107i van fri\u017eidera. Ili se mo\u017eda pitaju da nisu i sami, u potaji, malo \u0107aknuti.\u201c (str 7.) Posebno je zanimljivo kako se Katherinino ludilo, koje kulminira incidentom kad upuca Boyda O\u2019Neilla u stopalo, interpretira i kontekstualizira. Ovaj doga\u0111aj postaje simbol njezina raspada i trenutak nakon kojeg je dru\u0161tvo u potpunosti odbacuje, smje\u0161taju\u0107i je u umobolnicu i time je u\u010dinkovito uklanjaju\u0107i iz sfere javnosti. Takav narativ mo\u017ee se smatrati suvremenijom reinterpretacijom arhetipa \u201elu\u0111akinje na tavanu\u201c, koncepta koji su razvile Sandra M. Gilbert i Susan Gubar u svom djelu The Madwoman in the Attic: The Woman Writer and the Nineteenth-Century Literary Imagination<\/em>. Katherine O’Dell postaje jo\u0161 jedna u nizu \u017eenskih figura u knji\u017eevnosti \u010dija se kreativnost, neovisnost ili otpor sustavu interpretira kao znak ludila. Njezina \u201epobuna\u201c \u2013 \u010din nasilja koji proizlazi iz niza osobnih i profesionalnih razo\u010daranja \u2013 od dru\u0161tva se ne do\u017eivljava kao reakcija na nepravdu ili patrijarhalni pritisak, ve\u0107 kao manifestacija psihi\u010dke nestabilnosti.<\/p>\n\n\n\n Enright vje\u0161to koristi ovaj motiv kako bi istra\u017eila \u0161ire teme: marginalizaciju \u017eena, odnos izme\u0111u javnog i privatnog identiteta te granice izme\u0111u gluma\u010dkog performansa i osobne stvarnosti. Katherine nije samo \u017ertva dru\u0161tvenih o\u010dekivanja prema \u017eenama, ve\u0107 i vlastite profesije koja zahtijeva stalno igranje uloga, \u010dak i izvan pozornice. Incident s Boydom O\u2019Neillom, njezin trenutak pucanja mo\u017ee se tuma\u010diti kao \u010din kojim odbacuje dru\u0161tvene norme, ali i svoj zvjezdani status, i time paradoksalno zavr\u0161ava pri\u010du o sebi kao zvijezdi i zapo\u010dinje onu o sebi kao osobi. Kroz ovaj motiv, Enright tako\u0111er otvara prostor za introspektivna pitanja o sje\u0107anju i sramu. Norah, pi\u0161u\u0107i o majci, poku\u0161ava shvatiti ne samo kako ju je dru\u0161tvo percipiralo, ve\u0107 i vlastite osje\u0107aje prema njezinom raspadu. Roman tako iznova otkriva \u201elu\u0111akinju na tavanu\u201c kao slo\u017een, tragi\u010dan, ali i subverzivan lik, kojemu ludilo nije samo kraj, ve\u0107 i svojevrsni po\u010detak novog pogleda na vlastiti \u017eivot i uloge koje je bio prisiljen igrati.<\/p>\n\n\n\n Osje\u0107aji nostalgije i melankolije kojima je pri\u010da pro\u017eeta daju romanu poseban ton. Norah, s vremenskim odmakom, poku\u0161ava napisati biografiju \u017eene koja je istovremeno bila mitska figura irske kazali\u0161ne scene i njezina majka \u2013 osoba koja joj je podarila \u017eivot, ali koja je, paradoksalno, ostala djelomi\u010dno nedoku\u010diva. U procesu rekonstrukcije Katherineina \u017eivota i karijere, Norah se suo\u010dava s maj\u010dinim unutarnjim proturje\u010djima: glamuroznom zvijezdom koja je odu\u0161evljavala publiku i ranjivom \u017eenom \u010dija je privatna stvarnost bila ispunjena nesigurnostima i boli. Klju\u010d romana krije se u memoarskom tonu koji povremeno mo\u017ee zavarati \u010ditatelja. Enright s iznimnom vje\u0161tinom o\u017eivljava pojedine epizode iz \u017eivota Katherine i Norah, pi\u0161u\u0107i na na\u010din koji ih \u010dini gotovo stvarnima. \u010citatelj lako mo\u017ee povjerovati da su likovi i doga\u0111aji stvarni, a ne plod autori\u010dine ma\u0161te, \u0161to dodatno doprinosi uvjerljivosti i emotivnom u\u010dinku pri\u010de.<\/p>\n\n\n\n Stil pisanja Anne Enright u romanu Glumica<\/em> na prvi pogled djeluje jednostavno, no iza te prividne jednostavnosti krije se iznimna dubina i slojevitost. Enright koristi jezik koji je izravan i pristupa\u010dan, ali istovremeno pro\u017eet suptilnim detaljima i nijansama, \u010dime omogu\u0107uje \u010ditatelju da osjeti slo\u017eenost odnosa izme\u0111u pripovjeda\u010dice i njezine majke. Prevoditeljica Jelena Filipovi\u0107 vje\u0161to je prenijela bogatstvo jezika i emotivnu dubinu Anne Enright u ovom, prevedenom izdanju romana. Njezin prijevod uspijeva o\u010duvati suptilne nijanse pripovjeda\u010dkoga glasa, posebno u emotivno nabijenim dijelovima koji zahtijevaju delikatnu ravnote\u017eu izme\u0111u melankolije i humora. Dodatno, njezin prijevod vjerodostojno prenosi kulturni i povijesni kontekst pri\u010de pa su tako zadr\u017eane nijanse koje odra\u017eavaju atmosferu romana.<\/p>\n\n\n\n Pred kraj Glumice<\/em>, otkrivamo \u0161okantnu istinu koja dodatno komplicira slo\u017eenost Katherine O’Dell kao junakinje \u2013 Norah saznaje da je njezina majka ostala trudna s njom nakon \u0161to je bila silovana. Ovo saznanje postavlja Norah pred novu perspektivu maj\u010dina \u017eivota, otkrivaju\u0107i bolno naslje\u0111e koje se prote\u017ee kroz generacije. Istodobno, Norah se suo\u010dava i s vlastitom traumom, prisje\u0107aju\u0107i se kako ju je profesor s fakulteta seksualno zlostavljao, \u0161to oslikava paralelne niti boli i nasilja koje povezuju ove dvije \u017eene.<\/p>\n\n\n\n Kroz ove doga\u0111aje, roman istra\u017euje pitanja \u017eenske seksualnosti, slobode i bijesa, ukazuju\u0107i na na\u010din na koji je \u017eensko tijelo \u010desto bilo prostor dru\u0161tvene kontrole i nasilja. Katherinin bijes koji se tretira kao ludilo i Norahina tiha, introspektivna borba, predstavljaju razli\u010dite na\u010dine na koje \u017eene reagiraju na nepravdu i traumu. Njihove pri\u010de, iako posve osobne, ujedno su i univerzalne jer upu\u0107uju na sustavne nejednakosti koje oblikuju \u017eenska iskustva. Enright ovdje ne nudi jednostavna rje\u0161enja, ve\u0107 koristi ove trenutke za promi\u0161ljanje o kompleksnosti odnosa izme\u0111u osobne slobode i dru\u0161tvenih o\u010dekivanja. \u017denski bijes u Glumici<\/em> nije samo reakcija na individualne nepravde, ve\u0107 i kolektivni krik protiv povijesti potiskivanja i nasilja. Ove teme \u010dine roman emotivnim i politi\u010dki zna\u010dajnim, istra\u017euju\u0107i ne samo tragedije svojih likova, ve\u0107 i snagu potrebnu za suo\u010davanje s vlastitim naslje\u0111em i definiranjem vlastite budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n Kroz Norahinu retrospektivu, \u010ditatelj ulazi u svijet u kojem su granice izme\u0111u performansa i stvarnosti zamagljene, dok su ljubav, bol i gubitak neizbje\u017eni pratioci slave. Ovo djelo nije samo pri\u010da o \u017eeni koja se borila s pritiscima karijere i osobnim demonima, ve\u0107 i duboko promi\u0161ljanje o naslije\u0111u, sje\u0107anju i neispri\u010danim pri\u010dama koje oblikuju na\u0161u percepciju pro\u0161losti. Enright svojom prozom uspijeva uhvatiti kompleksnost ljudskog iskustva, \u010dine\u0107i Glumicu<\/em> djelom koje ostaje dugo u mislima nakon posljednje stranice.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na petoj radionicipisanja knji\u017eevne kritike \u201eMlada Evropa \u010dita\u201c govorilo se o romanu “Glumica”, irske autorke En Enrajt, a predava\u010dica je bila Lejla Kalamuji\u0107, kriti\u010darka i knji\u017eevnica.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":12821,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":0,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","footnotes":""},"categories":[58,65],"tags":[],"class_list":["post-12818","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-news","category-journal"],"translation":{"provider":"WPGlobus","version":"3.0.0","language":"en","enabled_languages":["sl","sr","en"],"languages":{"sl":{"title":true,"content":true,"excerpt":true},"sr":{"title":false,"content":false,"excerpt":false},"en":{"title":false,"content":false,"excerpt":false}}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12818","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12818"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/dkis.si\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12818\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12830,"href":"https:\/\/dkis.si\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12818\/revisions\/12830"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12821"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dkis.si\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12818"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12818"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dkis.si\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12818"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}